Kakva je bila 2016? Usponi i padovi godine na izmaku!

Piše
Ana Leko

Dec 30, 2016

Sudeći po medijskim napisima, razgovorima s prijateljima, kolegama i obitelji te vlastitom iskustvu može se zaključiti da je godina na izmaku bila prvenstveno turbulentna. U svakom smislu. Što to, dobro i loše, ostaje za pamćenje u 2016.?

Je li riječ o tome kako su se planeti posložili, kombinaciji sunca i mjesečevih mijena, horoskopu ili nečem sasvim desetom – ne znamo, ali znamo da je ova godina zaista bila prepuna uspona i padova, uspjeha i neuspjeha, promjena i događanja, pozitivnih i negativnih emocija, velikih znanstvenih otkrića i tužnih smrti velikana iz javnog života.

Dan prije nego što ćemo početi slaviti odlazak stare i dolazak nove godine, dan u kojem se nadamo da sve loše što je bilo zaista odlazi sa starom godinom i kada priželjkujemo da se u Novoj događaju samo lijepe, pozitivne i bolje stvari, vrijeme je da se prisjetimo što je sve obilježilo 2016. godinu.

Uspjesi na domaćem terenu

Lijepa Naša ove je godine doživjela mnoge promjene. Na političkoj sceni, u vladi, u kulturi, obrazovanju i na mnogim područjima. Osvojene su brojne nagrade, postignuti mnogi uspjesi. Sve ono loše – ostavljamo iza sebe, zar ne?

Olimpijci prekrasnog sjaja

Treba li uopće spomenuti da su se Olimpijske igre ove godine održale u Rio de Janeiru od 5. do 21. kolovoza? Vjerujemo da to i ptičice na grani znaju.

Na ovogodišnjim Igrama nastupilo je preko 11 i pol tisuća sportaša iz 205 zemalja, a natjecali su se u 33 sporta. Iz Hrvatske je u Rio otišlo 88 sportaša i sportašica koji su se natjecali u 18 sportova. Naši su sportši osvojili 5 zlatnih, 3 srebrna i 2 brončana olimpijska odličja. Zlatom su se okitile Sandra Perković, Sara Kolak, Šime Fantela i Igor Marenić, Martin i Valent Sinković te Josip Glasnović. Srebrne medalje kući su donijeli vaterpolisti, Tonči Stipanović i Damir Martin, dok su medalje brončanog sjaja osvojili Blanka Vlašić i Filip Hrgović.

Još jednom im čestitamo i veselimo se svakom sljedećem uspjehu! 🙂

Bogata i uspješna domaća filmska scena

Teško je ovdje ići nekim redom – koji je film ove godine bio najbolji, koji je osvojio najviše nagrada, kojega je publika najbolje prihvatila – jer su svi odlični na svoj način i svaki uspjeh iz domaćih redova jednako je važan. Zato je najbolje pobrojati ih nekako random i istaknuti neke koji su se najviše istaknuli jer bi inače ovaj tekst prerastao u duljinu romana.

Počet ćemo s filmom Pere Kvesića Dum spiro spero. Pero Kvesić javnosti je najpoznatiji po svojoj knjizi Uvod u Peru K. koja i dan danas svojom pitkošću i humorom oduševljava brojne generacije. No tu ne staje priča o Perinom djelovanju, pa ako želite nešto više saznati o njemu škicnite blog Čovjek-vadičep sreće ženu-ribu, no svakako preporučamo da pročitate poneku njegovu knjigu i pogledate film. Upravo u filmu Dum spiro spero Kvesić ispreplićući svakidašnjicu, knjige i smrt govori o gubljenju snage i snazi da se s tim gubitkom nosi. Od trenutka rođenja počinje i umiranje, što je glavni razlog da se razumiju vrijednosti života i uživa u radostima koje on pruža. Ovaj je film gostovao na brojnim festivalima i osvojio brojne nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.

Hana Jušić svojim je filmom Ne gledaj mi u pijat brojne gledatelje potaknula upravo da pogledaju u pijat i osvojila naklonost struke, kritike i publike. Film je to o odrastanju u kojem se Marijanina svakodnevnica vrti isključivo oko obitelji. Petkovići žive u minijaturnom stanu međusobno se dovodeći do ludila. Što se dalje događa najbolje da pogledate u ovom filmu koji je također pobrao lovorike na mnogim festivalima.

Ne gledaj mi u pijat dobio posebno priznanje u Varšavi

Kad smo se već primili filmova, treba svakako spomenuti da je najgledaniji film ove godine u domaćoj distribuciji bio ZG80 u režiji Igora Šeregija. Nakon njega je najgledaniji Ustav Republike Hrvatske redatelja Rajka Grlića, dok je treće mjesto po gledanosti zauzeo film Darija Juričana Gazda.

Ima li na HRT-u mjesta za Gazdu?

I da ovu filmsku priču završimo s jednim kinom moramo obavezno spomenuti da je zagrebačko kino Europa dobilo Nagradu za najbolji program za 2016. godinu. Ovu prestižnu nagradu dodjeljuje mreža europskih kina Europa Cinemas, a kino Europa je svojim programom potuklo 1078 kina u 644 gradova iz 41 europske zemlje. Ova nagrada je najznačajnije godišnje priznanje koje dodjeljuje Europa Cinemas i jedno od najvećih priznanja nekoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi. Čestitamo! 🙂

Kino Europa najbolje je europsko kino!

Osim filmskog svijeta, domaću kulturnu scenu ove su godine obilježile odlične premijere predstava, nove knjige etabliranih i mladih autora, glazbeni festivali koji iz godine u godinu obaraju rekorde, fenomenalni koncerti domaćih glazbenika i gostovanja svjetskih glazbenih ikona. Posebnim isticanjem mogli bismo nehotično umanjiti vrijednost nespomenutih što nam svakako nije namjera. Stoga možemo samo reći da se nadamo da će se taj pozitivan trend u hrvatskoj kulturi nastaviti i dalje.

Tužni gubitci domaćih i svjetskih ikona

Na svjetskoj razini 2016. nije bila ništa manje turbulentna. Velika Britanija želi izaći iz Europske unije, SAD je dobio novog predsjednika Donalda Trumpa, poglavar Katoličke crkve papa Franjo i poglavar Ruske Pravoslavne Crkve patrijarh Kiril održali su povijesni susret. Međutim, ono po čemu će se zasigurno pamtiti 2016. godina su smrti domaćih i stranih poznatih osoba iz svih sfera djelovanja.

David Bowie

O ovom se svestranom umjetniku može napisati nekoliko knjiga, pa ćemo ovdje samo spomenuti da je David Bowie ostavio neizbrisiv trag na umjetničkoj, glazbenoj, pjesničkoj i modnoj sceni. David Robert Jones, kako mu je bilo pravo ime, bio je rock glazbenik, skladatelj, glazbeni producent, aranžer i glumac koji je ovaj svijet napustio početkom siječnja ove godine, svega dva dana nakon svog 69. rođendana kada je izdao svoj posljednji album Blackstar.

Zašto smo voljeli Davida Bowiea?

Umberto Eco

U veljači je svijetom protutnjila vijest o smrti talijanskog pisca, filozofa, medijevalista, semiologa i stručnjaka za masovne medije Umberta Eca koji je svijetu postao poznat po romanu Ime ruže iz 1980. godine. Osim ove najpoznatije knjige koja je prenesena i na filmska platna sa Seanom Conneryjem u glavnoj ulozi, Eco je objavio i knjige Focaultovo platno, Otok prethodnog dana, Baudolino, Tajanstvani plamen kraljice Loane, Praško groblje i Nulti broj.

Harper Lee

Poznata američka spisateljica Harper Lee, autorica je romana Ubiti pticu rugalicu objavljenog 1961. godine za kojeg je dobila Pulitzerovu nagradu. Otada je izbjegavala javnost i medije i isticala da nema namjeru objaviti novu knjigu, ali je u srpnju 2015. javnost ipak iznenadila svojim novim djelom Idi, postavi stražara. Međutim, u veljači ove godine preminula je u 89. godini života.

Prince

Dva mjeseca nakon Ecoa i Lee, mediji su prenijeli vijest o iznenadnoj smrti Princea Rogersa Nelsona, najpoznatijeg kao Prince iako je svoje umjetničko ime mijenjao nekoliko puta. Prince je od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća bio među najpopularnijim i najutjecajnijim glazbenicima. Kroz njegovo su se stvaralaštvo prožimali pop, R&B, funk i soul glazba, a volio je eksperimentirati i s drugim stilovima poput new wavea, rocka, bluesa i jazza. Napisao je više od tisuću pjesama za sebe i za druge glazbenike, a jedna od najpoznatijih njegovih pjesama Purple Rain i danas dovodi suze na oči i trnce po koži.

Leonard Cohen

Kanadski kantautor specifičnoga glasa u 82. godini preminuo je u studenom. Ta je vijest rastužila i one koji su bili njegovi okorjeli fanovi, ali i one koji nisu bili toliko ludi za njegovim glazbenim stvaralaštvom, jer je ipak Cohen bio legendarni i jedan od najvećih vizionara glazbenog svijeta.

Fidel Castro

Nekoliko dana nakon Cohena preminuo je dugogodišnji kubanski čelnik Fidel Castro. Revolucionar koji je izgradio komunističku državu i pola stoljeća prkosio moćnom susjedu SAD-u, već je nekoliko godina bio lošeg zdravlja. O ovom devedesetogodišnjem vođi mišljenja su podijeljena, a kakva god ona bila ne može se osporiti da je Castro obilježio jedan velik i važan dio povijesti.

George Michael

Georgios Kyriacos Panayiotou poznatiji kao George Michael ove je godine zaista imao svoj zadnji Božić. Naime, upravo je 25. prosinca svijet napustio ovaj izrazito talentirani i uspješni glazbenik koji je svoju karijeru započeo u bendu Wham! 80-ih godina 20. stoljeća. Osim što je u bendu i u solo karijeri prodao svoje albume u višemilijunskim kopijama, imao sedam pjesama na broju jedan britanske i osam na broju jedan Billboardove top liste, ovaj je svestrani pjevač bio i izrazito humanitarno orjentiran. Skoro pa anonimno Michael je brojne milijune dolara donirao mnogim i različitim humanitarnim udrugama koje su se brinule za djecu, beskućnike i bolesne.

Carrie Fisher

Carrie Fisher gotovo svi znaju kao Princezu Leiu iz Ratova zvijezda. Međutim, Carrie je uz svoje holiwoodske roditelje Eddiea Fishera i Debbie Reynolds odrasla uz svjetla reflektora stoga ne čudi da je izabrala glumačku karijeru. Osim u Ratovima zvijezda, Carrie je glumila u filmovima Shampoo i Kad je Harry upoznao Sally. Također, Fisher ne napisala i nekoliko knjiga – Surrender the Pink, Delusions, Grandma and the Best Awful i Princess Diarist.

Fisher je 27. prosinca putovala iz Londona u Los Angeles, a 15 minuta prije slijetanja, imala je srčani udar koji je, bez obzira na hitnu hospitalizaciju i brigu liječnika, bio nemilosrdan pa je ova glumica ipak izgubila bitku.

Debbie Reynolds

Samo jedan dan nakon svoje kćeri Carrie Fisher, Debbie Reynolds, poznata po klasiku Pjevajmo na kiši u kojem je glumila s Geneom Kellyjem, preminula je dok je sa sinom dogovarala detalje oko Carrienog sprovoda.

Kako brojni mediji navode, osamdesetčetverogodišnja Debbie ove je godine imala nekoliko moždanih udara, pa vrlo vjerojatno je vijest o smrti kćeri bila kap koja je prelila čašu.

Mogli bismo ovdje nabrajati i nabrajati, ali previše je tih tužnih vijesti bilo. Među njima su i hrvatska slikarica Nives Kavurić-Kurtović, karikaturist Otto Reisinger, hrvatski književnik Slobodan Novak, akademik Ante Stamać i druge istaknute ličnosti koje su nas ove godine napustile.

Nobelova nagrada 2016.

No, da ovu priču ne završimo samo tako ružnim i tužnim temama, jedna je vijest defitnitivno užarila i upalila sve sfere svjetske kulture, znanosti i umjetnosti – Nobelova nagrada.

2016. godinu svijet će pamtiti i po dodjeljivanju Nobelove nagrade za književnost poznatom američkom glazbeniku Bobu Dylanu. Ovaj je izbor izazvao kontroverze u literarnim krugovima, a mnogi su javno rekli da je nagrada trebala pripasti piscu knjiga, a ne pjesama. Međutim, u obrazloženju stoji da je Dylan nagrađen za uvođenje novog pjesničkog izraza u američku književnost. Bilo kako bilo, što god tko mislio o tome, Dylanova Nobelova nagrada pamtit će se vjekovima.

Na kraju ovog rezimea za kraj ove godine vjerojatno smo puno toga propustili spomenuti, ali valjda nam nećete zamjeriti. Uživajte u dočeku Nove godine, sve što je bilo manje lijepo ostavite iza sebe, a s novim željama, namjerama i pozitivom idemo u Novu 2017. godinu koja će sigurno biti prepuna, nadamo se isključivo pozitivnih, događanja i vijesti.

Izvori: Hrvatski olimpijski odbor, HAVC, HAVC, tportal, Večernji list, Telegram, Jutarnji list, Dnevnik.hr, HRT, 24sata, Net.hr

Komentari