Studentice geografije organizirale veliki Kongres

Piše
Ana Leko

Oct 13, 2016

Vrijedne studentice, bez obzira na brojne obaveze uoči Kongresa, izdvojile su malo vremena i odgovorile nam na nekoliko pitanja kako bi nam što bolje približile o čemu se točno radi i s čime se sve susreću na studiju, što sve rade te kako je protekla organizacija Međunarodnog interdisciplinarnog kongresa Kluba studenata geografije Zagreb. U ovom intervjuu sudjelovale su Larisa Dukić, Lucija Krpan, Paola Marinović i Ivana Žafran.

1. Kako ste došli na želju i ideju za organizacijom?

KSG Zagreb je vrlo aktivna udruga s velikim brojem članova. Organiziramo brojna studentska događanja, stručne terene, tradicionalnu manifestaciju Otvorene dane geografije, sudjelujemo u organizaciji Smotre sveučilišta i još niz aktivnosti. No, već dugo postoji ideja i želja za organizacijom nečeg još većeg i ozbiljnijeg – tako da je organizacija Kongresa taj još jedan korak dalje! Naš ključni cilj jest promocija geografije kao interdisciplinarne znanstvene discipline nezaobilazne prilikom upravljanja i planiranja prostorom, mnogo šire od svima poznatog nastavnog predmeta. Također, Kongres nam omogućuje učenje, druženje i stjecanje iskustva koje će zasigurno biti od velike koristi svima uključenim u njegovu organizaciju, odnosno svima koji će na njemu (aktivno ili pasivno) sudjelovati.

2. Koliko je studenata uključeno u organizaciju? Koji su to studenti, što studiraju, koja godina?

Svi smo geografi i sve smo žene! Muški dio odlučio se za aktivno sudjelovanje ili volontiranje, dogodine ćemo se potrudit za ravnopravnost spolova u Orgatimu! 🙂 Ima nas raznih godina i smjerova; većinom treće godine preddiplomskog i prve godine diplomskog studija, jedna studentica postdiplomskog studija te jedna koja je u međuvremenu diplomirala. To funkcionira jako dobro, zdrave i kvalitetne ideje, rasprave i šale! Užitak je raditi u takvom okruženju, osmišljati sadržaje no i savladavati često neočekivane probleme i situacije.

3. Podržavaju li vas profesori i sudjeluju li aktivno u ostvarenju kongresa? Na koji vam način pomažu?

Geografski odsjek, odnosno njegovi zaposlenici izrazili su veliko zadovoljstvo i ponos na ovakvu studentsku inicijativu te nas bezuvjetno podržali, a podršku smo dobili i od našeg matičnog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Instituta Ivo Pilar (u čijim se prostorijama kongres i odvija), brojnih Ministarstava, Zavoda, Sudentskog zbora i drugih. To nam jako puno znači i dokazuje da radimo dobru stvar! Kroz organizaciju kongresa često smo se konzultirali s mnogim asistentima i profesorima Geografskog odsjeka koji su s nama podijelili svoja iskustva te dali mnogobrojne savjete i smjernice. Njihova podrška i pomoć zasigurno je pridonijela kvaliteti kongresa, a nama ulila dodatno samopouzdanje i vjeru u vlastitu misiju. Tri profesora aktivno su uključena u sam program kongresa gdje će sudjelovati u panel raspravama pojedinih sekcija.

4. Kad ste počeli s organizacijom kongresa?

Još u siječnju ove godine počeli smo s formiranjem organizacijskog tima. Budući da je ovo naš prvi kongres željeli smo imati dovoljno vremena za informiranje, istraživanja i osmišljavanje cjelokupnog programa.

5. Što vama to iskustvo znači?

Smatram to neprocjenjivim iskustvom i na osobnoj i na profesionalnoj razini. Krenuli smo entuzijastično, glava punih ideja i pitanja: Od čega krenuti? Što nam je sve potrebno? Kako se podijeliti? Čitav ovaj proces bio je jedno veliko učenje za nas. Nesvjesno izoštravamo vlastite upravljačke, organizacijske i prezentacijske vještine, a najviše djelovanje unutar tima, istaknula je Larisa.

6. Jeste li i prije sudjelovali na sličnim projektima?

Kroz čitav studij, osobito diplomski, a sad i postdiplomski, imala sam prilike sudjelovati na nizu studentskih, stručnih i znanstvenih događanja kao volonter, organizator ili sudionik. Sva ta iskustva bila su korisna prilikom rada na organizaciji ovog kongresa, no ovo je ipak najveći događaj na kojem sam radila tako da nas još uvijek iznenade nove prepreke i izazovi, kaže Larisa.

7. Što očekujete od kongresa?

Za početak, očekujemo dobar odaziv studenata zainteresiranih za sudjelovanje na kongresu. Prijave za aktivno sudjelovanje već su završile, a odaziv je bio i veći od očekivanog, stoga očekujemo popunjavanje svih mjesta u dvorani nakon završetka prijava za pasivno sudjelovanje. Osim toga, očekujemo kvalitetne rasprave, razmjenu znanja i iskustava te umrežavanje studenata različitih struka s ciljem poticanja njihove daljnje suradnje. No, jednako važno, veselimo se novim poznanstvma i druženjima!

8. Kome je namijenjen kongres? Do kad traju prijave i što je potrebno za njih?

Svim studentima i onima koji se tako osjećaju! 🙂 Zaista, svim studentima preddiplomskih, diplomskih i postdiplomskih studija geografije i njoj srodnih znanstvenih disciplina koje se u djelokrugu svog rada bave temama održivosti prostora te bivšim studentima koji su diplomirali u prošloj akademskoj godini. Prijave za pasivno sudjelovanje su još uvijek otvorene. Za prijavu je potrebno ispuniti obrazac na službenim web stranicama kongresa te uplatiti kotizaciju u iznosu od 80 kn.

9. Što konkretno predstavlja tema – Prostor kroz prizmu održivosti?

Svakodnevno čitamo nešto o održivosti, spominje se u novinama, na TV-u, u mnogobrojnim strukama, od poljoprivrede do umjetnosti. Stoga smo tu sveprisutnu paradigmu odlučili sagledati interdisciplinarno, no s jednom poveznicom – prostorom. Prostor je glavni objekt istraživanja geografije, a održivost je, makar se ponekad ne čini tako ili se zaboravlja, u svakom slučaju vezana uz prostor na kojem se odvija sva ljudska djelatnost. Znači, promatrat će se problemi ili situacije u prostoru vezane na održivost (prostora, stanovništva, ekonomije, tradicije…) kroz percepciju određenih znanosti. Time ćemo pokazati važnost geografije kao znanosti koja poučava veze, procese i odnose između prirodne osnove i stanovništva.

10. Hoćete li raditi i slične projekte? Planirate li već nešto za iduću godinu?

Svakako! Želja nam je da MIK postane tradicionalan događaj te za iduću godinu planiramo daljnje usmjeravanje kongresa na šire međunarodno područje i uvođenje engleskog jezika kao radnog jezika kongresa. Što se tiče sličnih projekata, Geografski odsjek broji svega 50-ak studenata po godini tako da smatramo da je jedan ovakav kongres dovoljan, no kako smo već spomenuli, KSG je iz godine u godinu sve aktivnija udruga i nadamo se i veselimo novim članovima, projektima, terenima i ostalim aktivnostima. Također, u sklopu udruge European Geography Association (EGEA) nadamo se dobiti organizaciju najvećeg događaja ovog europskog udruženja geografa – Annual Congress. No, ovo interdisciplinarno iskustvo čini nam se jako zanimljivo i korisno pa bi voljeli pokušati više surađivati sa studentskim udrugama drugih smjerova i fakulteta.

Studenti geografije organiziraju Međunarodni kongres