Hoće li uvođenje prakse okončati štrebanje?

Piše
Iva Bucić

Apr 20, 2016

Dualni model obrazovanja

Splitsko je sveučilište među prvima u Hrvatskoj priznalo taj problem.  Ekonomski fakultet tako će od sljedeće godine uvesti stručnu praksu kao izborni predmet na treću godinu preddiplomskih studija i drugu godinu diplomskih studija. U 54 institucije osigurano je 150 mjesta za splitske ekonomiste. Praksa će trajati  22 radna dana, odnosno 176 radnih sati.
Rektor Šimun Anđelinović najavio je početkom travnja u Studiju 4  kako će ostali splitski studenti ovoga ljeta također moći provesti nekoliko tjedana na praksi i tako naučiti ono što uče godinama. Dosad je potpisano više od 40 ugovora s raznim institucijama i tvrtkama.

Studenti će raditi u realnoj sredini i pod pritiskom rokova, usvojit će znanja koja mi na Sveučilištu nemamo, rekao je Anđelinović i pojasnio: – Mentor sa suradne ustanove nakon nekoliko tjedana prakse potpiše da je student usvojio znanje, mentor sa sveučilišta to provjeri i student u konačnici dobije diplomu koja se izdaje uz diplomu sveučilišta.

Ovakav, dualni model obrazovanja predstavili su svim hrvatskim sveučilištima. Međutim, izgleda da naš obrazovni sustav neće tako skoro doživjeti renesansu pa se studenti snalaze kako znaju.

Kako do prakse?

Tako će se, primjerice uskoro moći snaći zagrebački studenti strojarstva. Po svemu sudeći, dogodine će u pogon biti stavljena web platforma preko koje će studenti lakše pronalaziti praksu. Projekt je trenutno u testnoj beta fazi.

Sustav se može zamisliti kao LinkedIn za studente strojarstva, opisuje Samer Tomelieh iz ESTIEM LG Zagreb platformu koja je zamišljena kao poveznica između studenata, profesora Fakulteta i poduzeća.
Osim za pronalaženje prakse služila bi i za povezivanje studenata i poduzeća na raznim projektima, poslovnim ponudama, a uostalom i kao strukturiran način komunikacije između studenta i poduzeća, zaključuje Tomelieh.

Samer Tomelieh

Iza ideje stoji Lokalna Grupa Zagreb, koja već sedam godina djeluje kao dio europskog ESTIEM-a (European Students of Industrial Engineering and Managemet). ESTIEM inače umrežuje 79 lokalnih organizacija koje održavaju brojne seminare, radionice, razmjene i case study natjecanja u 31 zemlji svijeta.

Stvari se moraju mijenjati

Osim provođenja stručne prakse, postoji čitav niz načina na koje se može dodatno učvrstiti znanje studenata. Jedan od takvih načina je i projekt INDUSTRIJaliziraj se, također iz radionice ESTIEM LG Zagreb. Već treću godinu organiziraju se tjedni obilasci industrijskih pogona za studente strojarstva, kao i sve ostale znatiželjnike. Do sada su studenti imali prilike posjetiti Franck, Croatia Airlines, Končar… 

Ono što su naučili na pojedinim kolegijima na fakultetu studenti vide u realnom okruženju.  U izravnoj komunikaciji s djelatnicima mogu dobiti korisne informacije i znanje za daljnje obrazovanje, a po mogućnosti i ponude za praksu, smatra Tomelieh.

I u splitskom i u zagrebačkom slučaju, ideje su naišle na odobravanje u brojnim poduzećima. Očigledno je da se neke stvari moraju mijenjati.

– Razlog zbog kojeg smo krenuli s izradom sustava je što smo uvidjeli da u našem obrazovnom sustavu ne postoji način na koji se ocjenjuje praksa, kaže Tomelieh. Njegovo gledište dijeli i rektor Anđelinović, koji naglašava činjenicu da se od osnovne škle djelu zatrpava s teorijskim znanjima, koja ne vrijede ništa ako se ne izvježbaju u praksi.

Ali ako znanje iz radne memorije ne prebacite u trajnu memoriju, ono nestaje. Porastom informacija napunili smo radnu memoriju djece, a malo toga prelazi u trajno znanje. Na  kraju školovanja su nesigurni i ne mogu to znanje prenositi na druge ili donositi kvalitetne odluke, smatra Anđelinović.

Problem hrvatskog školstva puno je dublji i započinje puno prije prakse na fakultetu. Na reformu kurikuluma osnovnih i srednjih škola čeka se već dvije godine, otkako je 2014. godine Sabor prihvatio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Kozmetičke promjene?

Prvi korak u realizaciji Strategije napravit će se sljedeće školske godine. Najesen će se, naime. u 60 osnovnih i srednjih škola eksperimentalno provesti kurikularna reforma. Na njoj se radi od veljače prošle godine, a predviđa izbacivanje nepotrebnog gradiva i uvođenje novih oblika nastave u 1., 3. i 5. razredu osnovne te u 1. razredu srednje škole. To otprilike znači da će se učenje usmjeriti prema učenicima bez slijepog slijeđenja nastavnog plana.

Mada je na reformi radilo gotovo 500 stručnjaka, neki smatraju kako je sve samo ne dovršena.

Mislim da ovo nije spremno ni za eksperimentalnu fazu jer je kurikulum pun nedostataka, nije usuglašen sa Strategijom odgoja i obrazovanja, a ni sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, smatra Matko Glunčić s Fizičkog odjela PMF-a.

Jesu li promjene isključivo kozmetičke ili pak “smislene, sustavne i korjenite”, kako se Ministarstvo hvali, pokazat će se već sljedeće školske godine. Bilo kako bilo, u tijeku je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Okvira nacionalnoga kurikuluma, pa ukoliko imate kakvih kvalitetnih primjedbi, raspišite se ovdje.

Za implementaciju će, prema procjenama, potrebno biti 5 godina. U međuvremenu će, ako ideja zaživi, studenti naučiti učiti praktično pa se možda štrebanju u našim školskih klupama konačno nazire kraj.