Počeo Sajam stipendija

Piše
Ana Leko

Oct 13, 2015

Danas se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održava Sajam stipendija, na kojemu smo već saznali puno zanimljivosti.

Danas u 9 sati otvoren je 11. Sajam stipendija u Nacionalnoj i sveučilšnoj knjižnici u Zagrebu. Svečanom otvorenju prisustvovali su mr. Sc. Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSB u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH. Sajam je otvorila dr. sc. Maja Makovec Brenčić, ministrica za obrazovanje, znanost i sport Republike Slovenije.

Svi koji su došli na vrijeme mogli su prisustvovati Okruglom stolu s temom Kako unaprijediti sustav financijske pomoći za studente?

Na Okruglom stolu sudjelovali su Ivana Krznar, načelnica Sektora za poslovanje visokih učilišta i studentski standard Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, dr. sc. Branka Bernard iz Agencije za mobilnost i programe EU, Nikola Baketa s Fakulteta političkih znanosti, Petra Milohanović i Mihovil Sić iz Erasmus studentske mreže te Sunčica Gojković iz Financijskog kluba Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Ivana Krznar govorila je o reformi obrazovnog sustava i navela pregled mjera na kojima Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta radi. Također, navela je buduće planove kojima se želi olakšati financijska situacija studenata.

Sunčica Gojković iz Financijskog kluba otvorila je problematiku studentskog budžeta. Naime, većina studenata živi u privatnom smještaju, trećina s roditeljima, a najmanje je studenata u studentskim domovima.

Za stan i hranu studenti moraju mjesečno izdvojiti prosječno 1500 kuna, a za ostale životne troškove ostaje im otprilike 500 kuna. Bez obzira na to studenti su uglavnom zadovoljni svojim financijskim stanjem. Mnogi si popravljaju budžet sa studentskim poslovima, voljni su raditi, ali i volontirati ili se na bilo koji način uključivati u svijet rada.

Međutim, neke im stvari ne idu na ruku. Na primjer, ako student kroz svoj studentski posao zarađuje koju kunu više, može se dogoditi da izgubi određene olakšice ili da taj honorar postane oporeziv. Osim toga, studentski krediti u Hrvatskoj su nerazvijeno i neregulirano područje, dok su u drugim europskim zemljama studentski krediti puno razvijeniji. Naime, uz pomoć takvih kredita brojni bi si studenti mogli lakše platiti školarinu.

Zbog svih tih i drugih problema postoje velike razlike u zastupljenosti studenata po spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim sveučilištima. To postavlja pitanje je li moguća jednaka dostupnost visokog obrazovanja za sve.

Također, veliki problem je i to što se brojne odluke donose u zadnji tren poput odluke o školarinama i kriterijima za smještaj u studentske domove, a to nepovoljno utječe na studente.

Velika financijska pomoć i rasterećenje za studentski budžet definitivno su brojne i raznovrsne stipendije. Njihova ponuda je, srećom, u Hrvatskoj sve veća i bolja, ali o tome ćemo u sljedećim pričama.

Komentari