Upoznaj svoj kvart – Ravnice

Iako smo bili na periferiji, u Željezničarskoj koloniji imali smo sve što nam je trebalo, a u blizini je bio i “zec”, lokalni vlak koji je prevozio putnike s posla u prigradska mjesta stanovanja.

Riječi su ovo gospođe Marije Werning, kćeri željezničara koja je odrastala zajedno s naseljem izgrađenim između dva svjetska rata, kada se Maksimir još smatrao gradskom periferijom.

Željezničarska kolonija gradila se od 1924. do 1928. godine na području današnjih Ravnica. U blizini pruge planski su se gradili objekti za radnike željeznica i njihovih obitelji.

Česte poplave

Kvart Maksimir Zagrebu je bio pripojen tek daleke 1900. godine jer je, zbog čestih poplava rijeke Save, bilo  onemogućeno širenje grada na jug. Maksimirskom cestom vozile su kočije prema Varaždinu, pa je paralelno s njom uređena Petrova ulica, kako bi građanima bilo omogućeno ugodnije putovanje do parka Maksimir.

Kraš

Danas kada vam netko spomene kvart Ravnice, sjetit ćete se tvornice čokolada i bonbona Kraš čije proizvode obožavaju i veliki i mali. Kraševa slatka priča započela je 1911. godine kada je tvornica UNION započela s radom kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi. 1950. godine tvrtka dobiva ime Josip Kraš po antifašističkom borcu i rukovodiocu tadašnjeg sindikalnog pokreta.

Nogometni stadion Maksimir

Nogometni klub Dinamo smjestio se na Ravnicama te su veoma česti prizori kako ljubitelji ovog sporta stoje u redu za kupovinu karata. Stanari Ravnica ponekad i nisu oduševljeni događanjima na stadionu jer zbog gužvi često ostanu bez parkirnih mjesta. Ipak, nogometni stadion “Maksimir” je kultno mjesto zagrebačkog i hrvatskog sporta, a prvi je stadion na tom mjestu sagrađen prije nešto više od stotinu godina – 1912.

Osnovna škola

Na području današnjeg zagrebačkog naselja Kolonija i Ravnice osnovana je, 1. rujna 1933. godine u tadašnjoj Jakićevoj ulici, Državna narodna škola Kraljevića Andreja. Nacrte za zgradu napravio je inženjer arhitekt Ivan Zemljak. Gradnja školske zgrade započela je u lipnju 1932., a završila u proljeće sljedeće godine. Nastavničko vijeće 1962. godine donijelo zaključak da škola preuzme ime istaknutog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša koje s ponosom nosi i danas.

Park Maksimir

Davne 1787. tada novoimenovani zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec odlučio je da se hrastova šuma na biskupskom posjedu istočno od Zagreba preuredi u veliki park. Tako Maksimir postaje najveći i najljepši park u jugoistočnoj Europi. Ime parka Maksimir spominje se već 1791., a park je za javnost otvoren tri godine kasnije. 

Park su oblikovali bečki majstori: građevinski arhitekt Franz Schücht, vrtni arhitekt Michael Sebastian Riedl, voditelj građevinskih radova Leopold Phillipp, kipar Josip Kassmann, autor vitraja za poznatu Švicarsku kuću Anton Kothgasser i glavni vrtlar Franjo Serafin Korbler. Nakon Haulikove smrti, 1869. nestali su brojni vidikovci, paviljoni, kolibe, odmorišta, kipovi i vrtovi staroga Maksimira.

Zoološki vrt

Potkraj 18. stoljeća u Maksimiru je nastao zvjerinjak, zapravo veći lovački park. 27. lipnja 1925. na Labuđem je otoku, usred prvoga maksimirskog jezera, utemeljen današnji Zoološki vrt. Prvi zoološki vrt u ovom dijelu Europe osnovan je u Zagrebu  zaslugom građevinskog inženjera Mije Filipovića kojem je zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel povjerio uređivanje maksimirskog parka.

U bilo koje godišnje doba zagrebački kvart Ravnice očarat će vas svojim širokim ulicama, mnoštvom sadržaja i zelenila.

Izvori: Jutarnji list, Zagreb.hr

Foto: Wiki