Znanost – zadnja rupa na svirali

Piše
Iva Bucić

svibnja 09, 2016

Ulažemo duplo manje od Europe

Izdvajanja za istraživanje i razvoj čine oko 0,8 posto BDP-a, čak dva i pol puta manje od europskog prosjeka. Ministar Predrag Šustar podsjetio je kako je cilj u naredne četiri godine taj postotak povećati na 1,4.  Ali i sada su, kaže on, vidljivi neki pomaci, kao što je slučaj s nacionalnom zakladom za znanost, čiji je proračun ove godine povećan za otprilike 9 milijuna kuna, a iz Fonda za zaštitu okoliša osigurano je još 17 milijuna.

Nacionalna zaklada za znanost ima proračun oko 79 milijuna kuna. Naravno, time ne možemo biti zadovoljni jer je to još uvijek daleko od standarda u EU. I gle vraga, ako pogledamo zemlje poput Norveške ili Njemačke, koje su u krizi išle kontra mjerama, koje nisu smanjivale nego povećale izdvajanja, one su najbolje prošle, rekao je Šustar.

Dok Hrvatska za Zakladu izdvaja manje od 80 milijuna kuna, Rektorski zbor upozorava kako bi optimalan iznos bio od 150 do 200 milijuna kuna. Usporedbe radi, Slovenci izdvajaju više od 800 milijuna kuna.
Dodatan je problem i omjer ulaganja privatnog i javnog sektora u razvoj i obrazovanje, koji u Europi iznosi 2:1, a kod nas 1:1.

Porezna politika treba ići prema poticanju ulaganja u R&D. Do sada su se na natječaje Zaklade uglavnom mogli javljati kandidati iz javnog sektora. Ove godine ćemo ih otvoriti za sve, i profitne i neprofitne organizacije. Ideja nam je da omjer financiranja približimo odnosu 2:1 i da dobijemo najbolje projekte. Zašto bismo diskriminirali neke natjecatelje koji dolaze iz profitabilnog sektora?, pita se ministar Šustar.

Ako je sve prioritet – ništa nije prioritet

Hrvatskoj znanosti, smatra ministar, probleme stvara prevelik broj prioriteta. Izrael, primjerice, za znanost izdvaja oko 5 posto BDP-a, ali za razliku od naših 10 prioriteta, oni su postavili tek dva ili tri.

Mi još nemamo ništa slično u mentalnom sklopu. Mi smo u Bruxelles išli s 10 prioriteta u pametnim specijalizacijama. Oni su, kada su to vidjeli, rekli: ‘To ili nisu prioriteti ili ste vi mega zvijezde’, kazao je Šustar.

Osim neuređenih prioriteta, neuređene su i upisne kvote. Brojku od 600 doktora prirodnih znanosti svake godine nadmaši broj doktorata iz ekonomije, prava, filologije, teologije i povijesti umjetnosti. Prošle ih je godine u ovih pet područja doktoriralo 640. Ministar najavljuje kako će se dio problema riješiti s programskim ugovorima države sa sveučilištima.

Tu bi država trebala dobiti primjereniju ulogu, trebalo bi doći do deetatizacije u smislu da bi ona trebala voditi brigu o tome da sveučilišta odgovornije barataju novcem. To možda neće riješiti sve, no riješit će dio problema jer sveučilištima neće biti u interesu da školuju ljude koji nisu potrebni tržištu rada. Uloga države također treba biti da jasno kaže da nam u ovom trenutku treba više ljudi u području STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) te da poduzme sve financijske aktivnosti koje to omogućuju; primjerice stipendijama i to izravnim, smatra Šustar.

Alternativa vjeronauku u sklopu kurikularne reforme

Ministar se zalaže za uvođenje alternative vjeronauku već u osnovnim školama i upozorava da planovi za to već postoje.

Problem našeg društva je da zapinjemo u provedbi. Postoji niz modela za koje imamo primjere vani. Mislim da je ključ u tome da se nastavnici osposobe, a za to imamo dostupan Europski socijalni fond koji možemo također iskoristiti da nam nastavnici odu van kako bi vidjeli kako to funkcionira ondje, priča Šustar.

Vjeruje kako bi se ovakva promjena u osnovne škole trebala uvesti zajedno s kurikularnom reformom za koju smatra da nije shvaćena dovoljno ozbiljno.

Želim vjerovati da su svi za reformu bez fige u džepu, ja ju sigurno nemam. Razgovarao sam s mnogim ljudima koji su apolitični, a većina je u procesu takva, i svi smatraju da su reforme potrebne. Drugo je pitanje u kojem će se opsegu provesti – hoće li to biti u 60 škola ili manje, vidjet ćemo. Reforma je ogroman test za hrvatsko društvo. Bilo bi dobro da taj imperativ shvate i ostali, ne samo ovo ministarstvo, zaključio je ministar.

Cijeli intervju s ministrom Šustarom pročitati možete na tportal-u.