To više uči strane jezike – dečki ili cure?
Piše
Petra Haleš
Na osnovu europskih istraživanja došlo se do zanimljivih rezultata i još zanimljivijih razloga zašto je jedan od spolova superiorniji u učenju stranih jezika od drugog.
Prema europskim istraživanjima jednog univerziteta u Velikoj Britaniji kada je u pitanju učenje stranih jezika od 30.000 anketiranih polaznika na tečajevima stranih jezika, 69% su činile žene, a 31% su činili muškarci.
Također je u Francuskoj provedeno istraživanje gdje su na ukupnom broju od 110.813 učenika stranih jezika, 74.1% su činile žene. Puno se raspravljalo o toj temi i o tome zašto je ova razlika tako velika.
Došlo se do nekoliko potencijalnih razloga…
Ako se malo vratimo dva stoljeća nazad unazad, točnije u 19. stoljeće, možemo vidjeti da je učenje stranih jezika bio osnovni element u obrazovanju mladih buržoaskih žena. Tada je obrazovanje bilo rezervirano samo za elitu. Međutim danas je učenje stranih jezika skoro svima dostupno, počevši od obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, preko tečajeva u školama stranih jezika, pa i putem interneta i aplikacija.
Najpopularnija teorija i ono čemu se pridodaje najveći značaj je istraživanje prema kome je ustanovljeno da ženski mozak pokazuje veću aktivnost u oblastima koje se koriste za kodiranje stranog jezika. S druge strane mozak muškaraca pokazuje više aktivnosti u oblastima povezanim sa vizualnim i slušnim funkcijama.
Za muškarce, najefikasniji način učenja jezika je učenje vizualno (gledanjem zapisane riječi), kao i usmeno (slušanjem i ponavljanjem). Muški mozak je analitičniji i samim tim muškarci više vole strukturirani rad, dok su žene intuitivnije i više vole slobodne umjetnosti. Štoviše, žene će više kreativno stvarati tijekom procesa učenja nego muškarci.
Žene će se uključiti u sve kompetencije učenja jezika, od konverzacije pa sve do pisanja i čitanja , dok će se muškarci držati samo male i ograničene šake metoda učenja, sprječavajući ih da napreduju sa jezicima.
Studije su također dokazale da su društvene veze i prijateljstva koja mogu proizaći iz razgovora također jači motivator ženama nego muškarcima. Žene su više vođene osobnim nagradama (a učenje stranog jezika je poznato kao vrlo korisna vještina), dok muškarce pokreću drugi faktori, poput statusa ili položaja.
Dio problema je možda činjenica da se jezici doživljavaju kao ženska domena (na način na koji se npr. inženjering može shvatiti kao muška domena).
Stereotipizacija ženskih i muških poslova sigurno ostavlja utisak na nas u nekom trenutku. Na primjer, nastavnici jezika na razini osnovne i srednje škole obično su žene, što znači da djeca od malih nogu povezuju jezike sa svojim instruktorima i zato će ih više djevojčica smatrati uzorima.
Foto: Pixabay