Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Piše
Mateo Galić

Dec 01, 2019

Svake godine, 1. prosinca, obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a s ciljem usmjeravanja pozornosti svim stanovnicima Zemlje prema AIDS-u kao vodećoj globalnoj prijetnji.

Od početka obilježavanja ovog dana pa do danas ovom kampanjom obuhvaćene su različite teme i ciljne skupine ljudi, a Svjetski dan borbe protiv AIDS-a se obilježava u gotovo svim državama svijeta.

Jedan od načina solidaliziranja s ljudima inficiranim i oboljelim od AIDS-a je isticanje crvene vrpce. Ovim putem želimo vas upoznati kako je taj simbol nastao i koja značenja nosi.

1

Nošenje vrpce zadire u američku tradiciju vezivanja tekstilnih vrpci oko drveta kao znak odašiljanja misli i potpore dragim udaljenim osobama. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953.-2002.). Na tu zamisao je došao nakon što je zapazio da njegovi najbliži susjedi nose žute vrpce kao potporu kćeri koja je kao američki vojnik sudjelovala u Zaljevskom ratu.

Budući da crvena boja simbolizira i ljubav i krv, a značenje isticanja vrpce potpore, nastala je crvena vrpca kao autorski nezaštićeni rad koji će se koristiti kao sredstvo podizanja svijesti ljudi diljem svijeta.

aids-68921_1920

Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade Tony Award prilikom koje su svi predstavljači i nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest.

Poput samog HIV/AIDS-a stigma i predrasude vezane uz njih su globalni problem i stalni su pratitelji te epidemije.

Izazivaju ih razne pojave kao što su nedostatak razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću, neodgovorno medijsko praćenje epidemije, činjenica da je AIDS neizlječiv, strahovi povezani sa smrću i drugo.

aids-209370_1280

Stigme pojačavaju patnje oboljelih jer vode ka uskraćivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda poput prava na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, prava na rad, prava na privatnost i slično. Osim diskreditacije pojedinca u očima drugih ljudi, posljedice stigme također djeluju na način kako pojedinci doživljavaju sami sebe. Na osobnoj razini one mogu biti razarajuće jer vode osjećajima srama, krivnje i samoizopćenja što je dodatna smetnja u prevenciji širenja infekcije. Rezultira odgađanjem testiranja, a time i otkrivanja zaraze, uskraćuje adekvatnu njegu i podršku te pravovremeno liječenje.

Planirane aktivnosti koje se stalno i sustavno provode, kako u svijetu tako i kod nas, nastoje unaprijediti epidemiološku situaciju. Iako su rezultati takvog djelovanja vidljivi, snaga tog djelovanja se gubi u borbi s predrasudama.

Pametni telefon postao je dio svakodnevnog života, pogotovo među mladima. Koristimo ih za gotovo sve aktivnosti: pretraživanje interneta, komunikaciju, posao, zabavu. Današnji mladi su generacija tehnologije i edukacije u pokretu. Moderna edukacija uključuje upotrebu modernih tehnologija kao što su besplatne, interaktivne i edukativne, svima dostupne mobilne aplikacije.  HZJZ i HUHIV su u partnerstvu izradili prvu takvu inovativnu platformu u Hrvatskoj i mobilnu aplikaciju Spolno zdravlje.

Ovaj moderan pristup mladima na pregledan i zanimljiv način pruža korisne informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju, uključujući procjenu rizičnih spolnih ponašanja, savjete za odgovorno spolno ponašanje i preporuke za zaštitu zdravlja, testiranje i liječenje, sukladno važećim znanstvenim i stručnim spoznajama.

Izvor: huhiv.hr

Komentari