Što sve pruža savjetovalište za studente?

Piše
Vanja Točaković

svibnja 05, 2016

Studentsko doba glasi kao jedno od najljepših životnih razdoblja, no ono nosi i mnoge izazove. Nerijetko se upravo studenti, opterećeni obvezama na fakultetu, osobnim problemima, željama i mogućnostima, nađu u situaciji gdje se rješenje problema ne nazire. Zbog toga, Sveučilišta u Hrvatskoj nude besplatno psihološko savjetovanje studentima. Kako savjetovalište funkcionira te s kojim se problemima studenti najčešće javljaju, otkrila nam je profesorica Adrijana Košćec, koja savjetovalište na Hrvatskim studijima vodi od njegovog osnutka, koje je bilo prije 2 godine.

S kojim problemima studenti najčešće dolaze?

Istraživanje Sremec Nebić, Živčić-Bećirević i Jakovčić (2008), provedeno na studentima Sveučilišta u Rijeci, pokazalo je kako se studenti u savjetovalište najčešće javljaju zbog akademskih problema kao što su nedostatak motivacije, problemi u učenju, koncentraciji ili polaganju ispita. Da je situacija takva i danas, potvrdila nam je profesorica Košćec koja se osim rada sa studentima kao nastavnik, može pohvaliti dugogodišnjim iskustvom rada kao psihoterapeut.

S obzirom da se nalazimo u akademskom okruženju i da je to glavna tema koja okuplja nastavnike i studente, studenti se najčešće javljaju s problemima koji su vezani uz studij. To su različiti problemi, od zaostajanja u studiju, suočavanja s različitim obvezama i pritiscima, organizacije vremena i usklađivanja obveza, pa do pomoći studentima, pogotovo onima početnih godina, u razvijanju primjerenih i efikasnijih strategija učenja. Također, javljaju se i problemi vezani uz propitkivanje odluke o ispravnosti odabira studija, a zanimljivo je što se takva propitkivanja javljaju na svim godinama studija, pa čak i kod studenata završnih godina.

Proizlazi li zabrinutost studenata završnih godina studija, koji propitkuju odabir istog, možda iz zabrinutosti za budućnost i egzistenciju?

Čini se, kako za sada, zabrinutost za egzistenciju, odnosno odabir posla te hoće li posao donijeti željene rezultate i željeni način života, nije u fokusu studenata. Naglasak je više na tranziciji iz jednog, relativno zaštićenog, studentskog života – koliko god je taj život intenzivan i pun obveza, u život odraslih koji, između ostalog, uključuje povećanje odgovornosti.

Javljaju li se studenti s problemima osobne prirode?

Apsolutno. Rekla bih kako su problemi akademske prirode i oni osobne prirode povezani jedni s drugima. Ono s čime se često susrećemo je gubitak motivacije za studij i polaganje ispita, a vrlo često su takvi problemi povezani s osobnim problemima – problemima s odnosima, depresivnim ili anksioznim stanjima, često traže pomoć u žalovanju, bilo da se radi o neposrednim gubicima ili ne odrađenim žalovanjima. Također, tu su problemi unutar primarne obitelji, bilo da se radi o bolesnom članu obitelji ili narušenim obiteljskim odnosima, s kojima su studenti povezani, a nerijetko moraju skrbiti o članovima obitelji pa onda traže podršku i pomoć. Intimni, odnosno partnerski odnosi također su jedan od problema s kojima se studenti javljaju. To mogu biti problemi u aktualnom partnerskom odnosu ili žalovanje zbog prekinutog odnosa.

Voljela bih naglasiti i probleme vezane uz konflikt obaveza. Mnogobrojni studenti moraju uzdržavati sebe ili članove obitelji, što znači usklađivanje posla i obveza na fakultetu što je često vrlo teško i iscrpljujuće.

U kojoj mjeri studenti traže pomoć?

Sremec Nebić (2008) izvješćuje kako je u posljednjih 10 godina, u Studentskom savjetovališnom centru u Rijeci, u individualno savjetovanje bilo uključeno 620 studenata, od čega 78% djevojaka i 22% mladića. Što misli, srame li se studenti potražiti pomoć, rekla nam je profesorica Košćec.

To je teško reći na temelju iskustva sa studentima koji dođu u savjetovalište. Oni su već učinili puno koraka da dođu do toga i da aktivno potraže pomoć te su samim time već prevladali nekakve početne probleme i nelagode oko traženja psihološke pomoći. Ja bih rekla, što se tiče naših studenata, da se radi o uobičajenoj razini nelagode oko traženja pomoći koja je vezana uz to što bi okolina mogla misliti o nama i nelagodi vezanoj uz samootkrivanje. Jedno istraživanje koje smo proveli pokazuje da je studentska populacija relativno otvorena prema traženju psihološke pomoći, a posebno studenti pomagačkih profesija.

Kako studenti najčešće dolaze do savjetovališta?

Primijetili smo da sve više studenata dolazi u savjetovalište jer su čuli od prijatelja koji su već potražili takvu vrstu pomoći, što ih je onda ohrabrilo i potaknulo da se jave. Osim toga, mi informiramo o postojanju savjetovališta i aktivnostima vezanima za isto, gdje informacije idu preko Facebook grupe, e-maila ili stranice Hrvatskih studija.

Gdje se studenti mogu javiti za savjetovanje?

Na stranici Hrvatskih studija postoji e-mail adresa na koju se studenti mogu javiti i zakazati prvi sastanak nakon čega slijedi dogovor za uvodni intervju. Na njemu razgovaramo o problemu s kojim student dolazi te radimo procjenu koja vrsta pomoći bi osobi najbolje odgovarala. Ponekad savjetovanje nije oblik pomoći koju osoba treba, zato je bitno dogovoriti daljnje strategije kako bi dobila adekvatnu pomoć. Ukoliko je savjetovanje prigodno i korisno za rješavanje problema, onda se radi procjena koji od savjetovatelja bi najbolje odgovarao te student dobije kontakt i s njim dogovara daljnje susrete.

Koliko puta, u jednoj akademskoj godini, studenti mogu doći na savjetovanje?

S obzirom da je riječ o savjetovanju, a ne psihoterapiji koja je dugotrajniji proces, u principu se radi ograničenom broju susreta u jednoj akademskoj godini. Savjetovanje je proces u kojem se više radi na nekom specifičnom problemu, stoga je dovoljan i manji broj susreta da se taj problem riješi. Ako je potreban daljnji tretman, onda se studenti upute negdje dalje, odnosno izabere se daljnji adekvatan oblik pomoći.

Tko je sve u timu ljudi koji rade u savjetovalištu?

Psihološko savjetovanje provode psihologinje s važećom dopusnicom Hrvatske psihološke komore i brojnim dodatnim edukacijama iz područja savjetovanja i psihoterapije. Kako bi sve funkcioniralo, u timu savjetovališta djeluje ukupno 15-ak suradnika, od kojih neki ne sudjeluju izravno u procesu savjetovanja, ali pomažu oko ostalih stvari bitnih za Savjetovalište. Također, imamo tim studenata volontera koji pomažu oko različitih stvari, poput održavanja web i Facebook stranice.

Pruža li savjetovalište još kakve aktivnosti osim savjetovanja?

Savjetovalište pruža međusobnu podršku studentima na način da organizira razna predavanja, tribine i radionice. Do sada smo imali radionicu vezanu uz organizaciju vremena i strategije učenja, te predavanje bivše studentice koja je sa studentima podijelila iskustvo pisanja diplomskog rada. Takav oblik pomoći je nešto novo tako da iduće godine namjeravamo proširiti program.

Za kraj, ima li nešto što biste htjeli poručiti mladima vezano uz traženje psihološke pomoći?

Htjela bih potaknuti studente koji kreću na studij, kao i one koji u bilo kojoj fazi studiranja osjete da se suočavaju s problemima koje ne mogu sami riješiti, da potraže pomoć jer je to ponekad hrabrije nego ostati sam u svojim poteškoćama i problemima. Na kraju, zašto ne iskoristiti ovaj resurs koji im njihov fakultet nudi i što lakše proći kroz ovaj, vrlo zahtjevan, period života.

Savjetovalište Hrvatskih studija pruža usluge savjetovanja samo studentima Hrvatskih studija, međutim ukoliko niste student Hrvatskih studija, a suočavate se s problemima i htjeli biste s nekim porazgovarati, pomoć možete potražiti u savjetovalištu na svom fakultetu ili Centru za savjetovanje i podršku studentima, Sveučilišta u Zagrebu.