HKO – Obrazovanje se treba oblikovati dijalogom, a ne presudama

Piše
Iva Bucić

svibnja 04, 2016

Neustavni HKO već tri godine na snazi

Nakon što se Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) uređivao čitavo desetljeće, od čega je, uz blagoslov Europske komisije zadnje tri proveo na snazi, rektor Damir Boras ocijenio je kako jedna njegova odredba ugrožava autonomiju Sveučilišta u Zagrebu. Njegove su sumnje 20. travnja potvrđene odlukom Ustavnog suda – HKO je, kažu oni, u direktnom sukobu sa čak četiri stavke Ustava. Konkretno, protuustavna je mogućnost da nakon završenog stručnog diplomskog studija, takozvani stručni specijalisti mogu pristupiti osmoj razini, odnosno doktorskim studijima.

Institut za razvoj obrazovanja u priopćenju je poručio kako smatra da Ustavni sud ne bi trebao biti mjesto oblikovanja obrazovnih politika. Ovakva pitanja, smatraju oni, moraju se rješavati kroz dijalog i u dogovoru s nadležnim institucijama i tijelima za obrazovnu politiku.

Čemu uopće služi HKO?

HKO postoji s jasnom svrhom da razdijeli sustav obrazovanja u osam kategorija i definira uvjete pristupanja i ishode učenja svake od njih.

Jednako kao što se na istoj, sedmoj razini nalaze stručni i sveučilišni diplomski studiji, na šestoj se razini nalaze stručni i sveučilišni preddiplomski, a na četvrtoj strukovne škole i gimnazije. Ni prvi, ni drugi, pa ni treći nemaju iste ishode, a to što su na istoj razini ne znači apsolutno ništa o tome koliko su vrijedni ili korisni. Tomu je tako, naprosto, jer to uopće nije ni svrha ni ideja kvalifikacijskog okvira. Njegova glavna uloga je olakšati prepoznavanje kvalifikacija, pa samim time i zapošljavanje – što na brdovitom Balkanu, što izvan njega.

Stručni specijalisti u Europi

Studenti stručnih studija dovoljno problema imaju i bez ove odluke Ustavnog suda. Makar ovaj Zakon uopće ne uređuje to pitanje, valja ga se dotaknuti – naime, jedino kod nas postoji titula stručnog specijalista. Kad se ona prevede na engleski dobije se bizarna titula specialist of ili professionalist of za koju nitko u Europskoj uniji nije čuo. 300 skupljenih ECTS-a na stručnim studijima u bilo kojoj drugoj europskoj državi nosi istu titulu kao 300 ECTS-a skupljenih na sveučilišnim studijima, dakle – titulu magistra. Prošle je godine pokrenuta inicijativa za izjednačavanje tih titula, jer sadašnje stanje stvari studentima naprosto uskraćuje pravo na konkurentnost na tržištu rada, kao i na mobilnost.

Koja je uopće razlika stručnih i sveučilišnih studija?

Za razliku od hrvatske titule, naš kvalifikacijski okvir nije usamljen slučaj u Europi. Naime, UNESCO-ov International Standard Classification of Education (ISCED 2011), koji predstavlja globalni standard u klasifikaciji obrazovanja, također stručne i sveučilišne diplomske studije smješta na istu razinu. No, u čemu se uopće ove dvije vrste studija tako razlikuju?

Ključna je razlika ta što stručni studiji promiču primijenjene vještine, a sveučilišni teorijska znanja. Dakle, drugačiji su im ishodi učenja, što HKO jasno i glasno definira. S obzirom na to da su jedino sveučilišta ovlaštena osposobljavati studente za obavljanje poslova u znanosti, suci Ustavnog suda svojom su presudom zapravo presudili da sporna odredba  poništava razliku između sveučilišnog, odnosno znanstvenog i stručnog odnosno vokacijskog obrazovanja. Ustavni sud, pojednostavljeno rečeno, smatra da ishodi učenja vezani za znanja ne mogu biti jednako kompleksni kao ishodi učenja vezani za vještine.

Niz prepreka za 40 tisuća studenata

Doktorski studiji upisati se mogu samo u sklopu sveučilišta. Ona autonomno odlučuju koje uvjete studenti trebaju zadovoljiti za upis, pa ako ishodi učenja nekog stručnog diplomskog studija ne zadovoljavaju zahtjeve za upis na doktorski studij, sveučilištu HKO ne brani da naprosto formalno definira te uvjete i toj skupini studenata na taj način onemogući upis.

A upravo im u tome može pomoći HKO, jer, kao što je već rečeno nebrojeno mnogo puta – jasno definira ishode učenja. Bilo kako bilo, do kraja godine sporna će se odredba u Zakonu morati promijeniti.

Presuda Ustavnog suda utjecat će na malen broj studenata – jer malo je studenata koji uopće planiraju upis na doktorske studije, ali u svakom slučaju predstavlja jednu u nizu velikih prepreka s kojima se susreće nešto više od 40 tisuća studenata stručnih studija.