Može li plagijator biti ministar obrazovanja?

Piše
Iva Bucić

Jan 11, 2017

Kolege su Barišića još početkom 2011. godine prijavile za plagiranje Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa, Stephena Schlesingera i Roberta A. Dahla te za kopi pejstanje s Wikipedije. Mada se ministar branio tvrdnjom kako je ta prijava odbačena, zapravo Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nikada ni bio raspravljao o njoj, i to zato što je stigla u krivi tren –  članovima je već bio istekao mandat.

Kada je predsjednik Odbora Vlatko Silobrčić u listopadu najavio da će se raspravljati o prijavi, na njega se počeo vršiti veliki pritisak. Treba istaknuti kako se i Sveučilište u Zagrebu oglasilo o ovom problemu i stalo u obranu ministra. Silobrčića su optužili da je Odbor uvukao u medijsku i političku kampanju koja se teško može dovesti u sklad s etičkim standardima. Silobrčiću je puknuo film. Dao je ostavku, a na njegovo je mjesto došao Ivica Vilibić.

Prijava je konačno došla na dnevni red Odbora 21. prosinca, a presudili su da ministar zaista jest plagirao Schlesingera u članku objavljenom 2008. godine u časopisu Synthesis philosophica. Doduše, nema ni riječi o preostala tri autora i članka s Wikipedije.

Na istoj sjednici, Odbor je raspravljao i o protuprijavi u kojoj je Barišić četvoricu znanstvenika koji su ga prijavili za plagijat optužio za povredu časti, ugleda i dostojanstva. Procijenili su da je neetično što su Barišića prijavili na dvadeset institucija, tijela i pravnih subjekata čime su stvorili neprijateljsko radno, nastavno i akademsko okruženje uznemiravanjem.

Ako ukradete iz kioska sto kuna, to bar znamo, onda ste lopov. Ali isto tako ste i lopov ako nekome ne isplatite plaću, jer ste mu ukrali njegov rad, lopov ste ako dobavljaču ne platite robu, jer ste onda ukrali tu robu. Lopov ste i ako prepišete nečiji znanstveni rad i objavite ga kao svoj. Jer ste ukrali nečiji tuđi rad, znanje i pamet. Zato danas nije pitanje je li ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagijator.  Nego je pitanje je li danas u hrvatskoj Vladi kao ministar sjedi jedan lopov. Najviše tijelo hrvatske akademske zajednice za takva lopovska pitanja, Odbor za etiku u znanosti, kojeg je osnovao Hrvatski Sabor utvrdilo je da prof.dr. Pavo Barišić jest plagirao dijelove tuđeg rada, drugim riječima da je ministar Pavo Barišić – lopov. U svakoj drugoj zajednici nakon toga bi se nešto moralo dogoditi. Ali u hrvatskoj lopovskoj zajednici, a to smo svi mi, da budemo pošteni, ne događa se ništa osim – akademske rasprave o lopovluku. Tako da na kraju ovog dana nitko više ne zna je li Pavo Barišić ministar, je li lopov ili je i jedno i drugo, zaključio je u RTL Direktu Zoran Šprajc.

Iako je Odbor za etiku najviše savjetodavno i stručno tijelo za promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, njegove odluke nisu obvezujuće, pa je zaista moguće da sve ostane na praznim raspravama.

Više pročitajte ovdje. 

Ministar Pavo Barišić žrtva medijskog linča?